Monitoring štetnih organizama
Štetnim organizmima se mogu smatrati i organizmi koji poseduju kapacitet da budu vektori, odnosno prenosioci zaraznih bolesti, koji svojim reproduktivnim potencijalom ugrožavaju ravnotežu u životnoj sredini i imaju molestantni potencijal visokog stepena (ometaju normalne ljudske aktivnosti) i koji se individualnim zaštitnim merama ne može bitno umanjiti.
Proučavanje faktora koji kontrolišu brojnost neke vrste je jedna od glavnih oblasti ekologije i bavi se proučavanjem prirodnih varijacija u brojnosti u odnosu na prostor i vreme, kao i promenom brojnosti organizama tokom izvođenja različitih eksperimenata. Kada se radi o štetnim vrstama, poznavanje faktora koji ograničavaju rast populacije omogućava nam donošenje odluka kada i na koji način je potrebno kontrolisati brojnost štetočina.
Monitoring (za razliku od inventara koji predstavlja samo spisak vrsta u datom trenutku) se fokusira na dinamiku neke vrste organizama (praćenje promena koje nas interesuju u funkciji vremena). Najčešće se prate promene u brojnosti populacije, odnosno brojnost se prati na različitim mestima i u različito vreme.
Ključni deo programa monitoringa štetnih organizama je ponovno merenje njihove brojnosti, jer efikasni programi monitoringa sa pouzdanim rezultatima doprinose pouzdanoj proceni uspešnosti preduzetih akcija regulacije brojnosti štetnih organizama. Od velike je važnosti da rezultate akcija suzbijanja štetnih organizama (regulacije njihove brojnosti različitim načinima) jasno razlikujemo od slučajnih fluktuacija u brojnosti neke populacije koje su svojstvene svim biološkim sistemima.
Razne tehnike, koje su razvijene za proučavanje ekologije organizama, koriste se i tokom monitoringa štetnih organizama. Primena svake tehnike zavisi od ispitivanih životinjskih vrsta, od vrste staništa u kojima žive i ciljeva proučavanja.
Štetni organizmi koji se najčešće mogu sresti u urbanoj sredini su krpelji, kućni komarci, sivi pacov i kućni miš.
Zavod za biocide i medicisnku ekologiju sprovodi montoringe štetnih organizama za različite lokalne samouprave (gradove i opštine) u Srbiji.
Monitoring krpelja
Za monitoring krpelja je načešče korišćena metoda prevlačenje bele flanelske tkanine tzv. „zastave“ veličine 1 m2 preko vegetacije i sa nje sakupljanje zakačenih jedinki. Mogu se koristiti i lepljive klopke sa ugljen-dioksidom kao atraktantom. Krpelji se takođe mogu uzorkovati sa mrtvih divljih životinja ulovljenih tokom lova, sa domaćih životinja ili kućnih ljubimaca.
Monitoring larvi komaraca
Larve komaraca se razvijaju u vodenoj sredini i uzorkuju se posudom zapremine 300-500 ml koja je pričvršćena na dužoj dršci. Uzorci larvi komaraca se mogu sakupljati i uz pomoć guste mrežice ili cediljke. Iz malih rezervoara vode (odbačene automobilske gume, vaze sa cvećem na grobljima, prazne konzerve, tegle, burad za zalivanje bašti) larve se mogu sakupljati Pasterovom pipetom veće zapremine (3-5 ml).
Monitoring odraslih formi komaraca
Nekada se za procenu brojnosti komaraca koristila metoda adult/čovek/čas. Metoda se zasniva na brojanju sletelih ženki komaraca (ili njihovih uboda) po čoveku u jedinici vremena. Obično se komarcima izlagala koža ruku i/ili nogu. S obzirom na to da komarci mogu biti prenosioci uzročnika različitih zaraznih bolesti, ova metoda se sada retko koristi.
Za monitoring odraslih formi komaraca su razvijene različite vrste klopki sa različitim atraktantima (ugljen-dioksid u čvrstom stanju, svetlost, supstance koje imitiraju miris ljudskog znoja…). Klopke mogu biti aktivne (ventilator koji napaja baterija i koji usisava komarce u klopku) ili pasivne (kavez od guste mrežice u čiju sredinu je postavljen atraktant, posude sa vodom u koje će ženke polagati jaja, kutije čija je unutrašnjost crna i u kojima komarci traže zaklon…).
Monitoring glodara
Za monitoring glodara se koriste različite vrste i veličine klopki. Njima se mogu uhvatiti živi glodari ili klopke poseduju mehanizam koji usmrćuje glodare. Vrsta klopki i mamaca zavisi od vrste glodara koji čija se brojnost utvrđuje.
Monitoring se takođe može vršiti i posredno, preko tragova koje ostavljaju glodari (tragovi šapa u prašini ili blatu, tragovi glodanjana različitim predmetima ili objektima, tragovi urina i izmeta…), potrošnjom izloženih mamaca poznate težine, nalaženjem i beleženjem aktivnih rupa itd.
Potrebne su Vam naše usluge i proizvodi?
Kontaktirajte nas danas i saznajte kako možemo zajedno doprineti bezbednijoj i zdravijoj budućnosti za sve. Pridružite nam se u ostvarivanju naše misije i vizije zaštite i očuvanja životne sredine i zdravlja starnovništva.