Veliki kašalj je akutno respiratorno oboljenje. Simptomi se javljaju 7-10 dana nakon infekcije. Na samom početku, oboljenje liči na običnu prehladu koja je praćena kijanjem, curenjem iz nosa, blagim kašljem kao i malo povišenom temperaturom. Ovaj prvi stadijum je označen kao kataralni stadijum. U drugom, takozvanom paroksizmalnom stadijumu, pojačavaju se simptomi, dolazi do pogoršanja intenziteta i učestalosti kašlja sa zaceljivanjem, koji su naročito izraženi tokom noći. Ovi napadi mogu trajati i do dva meseca. Period oporavka traje nedeljama, pa čak i mesecima posle početka oboljenja, simptomi se postepeno povlače i pacijent oporavlja. Medjutim posebno kod male dece klinička slika može biti vrlo teška, često dolazi do komplikacija kao što su neurološke komplikacije, konvulzije i encefalopatije. Kod njih se ovo respiratorno oboljenje često komplikuje zapaljenjem pluća.
Najteža klinička slika, pa čak i životno ugrožavajuće oboljenje je kod novorođenčadi i male dece. Kod njih su česte i komplikacije. Blaže komplikacije su zapaljenje srednjeg uha, anoreksija, dehidratacija, a zbog naprezanja prilikom kašlja može doći do pojave kile i pneumotoraksa. Ozbiljne komplikacije i smrtni ishod se javljaju kod odojčadi mlađa od 12 meseci, koja su nevakcinisana ili nepotpuno vakcinisana.
I kod odraslih sa hroničnim respiratornim oboljenjima kao i kod imunokompromitovanih osoba može doći do teže kliničke slike oboljenja
Veliki kašalj je vrlo zarazno oboljenje Prenosi se kapljičnim putem u kataralnom stadijumu bolesti kada su osobe najzaraznije, kao i u prve dve nedelje posle pojave kašlja. Bakterije se mogu preneti i indirektno preko kontaminiranih predmeta iz okoline obolele osobe.
PREVENCIJA VELIKOG KAŠLJA
NAJEFIKASNIJA MERA PREVENCIJE PROTIV VELIKOG KAŠLJA JE VAKCINACIJA. Ona počinje sa navršenih dva meseca života i sprovodi se sa petovalentnom vakcinom u tri doze sa razmakom od najmanje četiri nedelje između doza. Prva revakcina se daje u drugoj godini života, a druga u okviru pripreme dece za polazak u prvi razred osnovne škole.
DIJAGNOSTIKA VELIKOG KAŠLJA
Laboratorijska dijagnoza velikog kašlja postavlja se kultivisanjem bolesničkog uzorka na specijalne hrenljive podloge, nalazom nukleinske kiseline bakterije Bordetellae pertussis u kliničkom uzorku (PCR metodom) ili detekcijom specifičnog antitela na toksin bakterije Bordetella pertussis.
Vrsta uzorka za laboratorijsku dijagnostiku zavisi od dužine trajanja kašlja, pa tako ukoliko kašalj traje do 14 dana radi se PCR iz nazofaringealnog brisa kao uzorka, ako kašalj traje od 14 do 28 dana osim brisa radi se i serologija (uzorak krvi) u kojem se otkrivaju antitela na toksin bakterije, a posle 28 dana radi se isključivo serološka analiza iz krvi.